Vježbanje je korisno jer nas održava gipkima i smanjuje rizik od bolesti. Većina ljudi ne vježba dovoljno, pa samim time povećava rizik za svoje zdravlje. Osobama s reumatskim bolestima dobrobit od vježbanja je golema, jer im omogućuje da žive s manje bolova, a time i samostalnije.

Uloga vježbanja u kontroli tjelesne težine jako je važna svim osobama s reumatskim bolestima. Višak tjelesne težine znači veći pritisak na leđa i tzv. nosive zglobove (kukove, koljena, gležnjeve i stopala) - pritisak na zglobove može se povećati četiri do pet puta. Pretilost povećava rizik za pojavu osteoartritisa u žena, posebice na zglobovima koljena, šaka i kukova. Uz to, povećava i vjerojatnost razvoja drugih kroničnih bolesti, kao što su srčane bolesti ili šećerna bolest. Pokušavate li izgubiti kilograme, važan element uz dijetu je fizička aktivnost, odnosno vježbanje.

Osobama s reumatskim bolestima preporučuju se lagane do umjerene vježbe 30 minuta na dan, te aerobne vježbe 20 minuta dva do tri puta tjedno. U početku se svaka vježba može ponoviti dva-tri puta, a zatim se postupno povećava broj ponavljanja.
Dob ne predstavlja nikakvu prepreku za vježbanje. Istraživanja pokazuju da 65-godišnjaci i stariji već nakon nekoliko tjedana vježbanja mogu znatno poboljšati snagu i izdržljivost te povećati gipkost, a značajniji rezultati mogu se očekivati nakon dva mjeseca. Stoga ne očekujte rezultate odmah, jer ni loša tjelesna kondicija nije nastala preko noći.

Ljudi se koriste različitim isprikama kako bi izbjegli vježbanje. Najčešće se spominju bol, ukočenost i strah od oštećenja zglobova. Ako se ne vježba, zglobovi gube mišićnu potporu, postaju bolni, zakočeni i nestabilni. Stoga, uz pravilan odabir vježbi i odgovarajući način vježbanja, artritis se neće pogoršati, nego samo možete imati koristi!
Vježbe se rade po preporuci specijalista fizijatra ili fizioterapeuta. Oni vam mogu preporučiti i druge odgovarajuće aktivnosti, te vam dati savjete vezane uz odabir dvorane opremljene u skladu s potrebama ljudi koji imaju teškoće pri kretanju. Uz stručne savjete, većina vježbi može se prilagoditi individualnim potrebama svakog bolesnika.
Nedostatak vremena jedna je od uobičajenih isprika za nevježbanje. Ali vremena uvijek ima, samo ga treba htjeti naći. Potrebno je određeno vrijeme za navikavanje na dnevni režim vježbanja, ali, vjerujte, dugoročno se to zasigurno isplati.
Planiranje vježbanja je individualno. Nekim osobama će biti lakše vježbati rano ujutro, a drugima će više odgovarati rasporediti vježbe tijekom dana. Nakon nekog vremena svakodnevno vježbanje prijeći će vam u naviku.
Samosvjesnost također može biti prepreka vježbanju. Neke ljude muči pomisao na vježbanje pred drugima, primjerice zbog zadebljanih i deformiranih zglobova. No, mora se imati na umu da je svatko od nas u različitoj kondiciji i da mnogi ljudi koji vježbaju nemaju savršeno tijelo. Jedno od rješenja može biti nošenje komotne odjeće tijekom vježbanja u grupi, što će pomoći i ako vas zabrinjava vaš stas. Vježbanjem u vodi također se dijelom prikrivaju nedostaci, pa vam zbog toga može biti manje neugodno. Ako ste svjesni dobrobiti vježbanja, onda morate svladati nelagodu. Ona nikako ne smiju biti razlog da ne vježbate!
vasezdravlje.com

• Pivo gasi žeđ, osvježava, krijepi i relaksira. Ono je k tome, naravno, ako se konzumira u razumnim količinama, i jako zdravo.
• Cigarete poskupljuju od tri do sedam kuna
• Masturbacija smanjuje rizik pojave raka prostate
• Koji parametri određuju prekomjernu težinu?
• Mediteranskom prehranom protiv dijabetesa

Postano: on Monday, May 19th, 2008 at 11:06 pm and is filed under Zdravlje.